Institucionalno glazbeno obrazovanje u Splitu već 90 godina održava se u sklopu Gradske glazbene škole, danas poznate pod nazivom Glazbena škola Josipa Hatzea. Godine 1927. iz okrilja Zvonimirove glazbene škole izdvojile su se Jelka Karlovac i Mery Mayer-Žeželj koje su osnovale vlastitu violinističko-glasoviračku školu. Iduće godine ta je ustanova prerasla u Gradsku glazbenu školu, čije se djelovanje proteže u razdoblju od 1928. do 1941. Tada je najvjerojatnije to bila jedina redovna glazbena škola u Splitu i u cijeloj Primorskoj banovini koju je pomagala Općina, a odobrilo Ministarstvo prosvjete.
U školskoj godini 1946./1947. Glazbena škola „uselila se“ u nove prostorije u Ulici I. Lučića-Lavčevića, gdje i danas dijelom radi, a u idućim godinama, uz stručnu glazbenu nastavu na odjelima, uvedena je i općeobrazovna nastava na razini srednjih škola. Osnovan je i baletni studio, a od školske godine 1948./1949. ustalila se današnja struktura škole: šest razreda niže, dva pripremna (danas razredi za odrasle) i četiri razreda srednje škole s realizacijom nastavnog plana i programa koji je od 1949. do 1963. vrijedio za sve glazbene škole u Hrvatskoj. Prema tom programu zastupljeni su odjeli za klavir, gudačke i puhačke instrumente, pjevanje i teoretske predmete koji su postojali i ranije, s uvođenjem novih odjela za narodne i popularne instrumente (harmonika i gitara).
Povećanjem broja odjela i učenika pokazala se potreba za prostornim proširenjem škole što je i omogućeno zahvaljujući inicijativi Školskoga odbora i pomoći Općine i Brodogradilišta Split. Izgradnja nove školske zgrade započela je godine 1959., a 12. rujna 1965./66. škola je konačno dobila prostorije u novoizgrađenom dijelu uz dom Brodogradilišta u Ulici graničara gdje djeluje i danas. S namjerom odavanja priznanja glazbeno-pedagoškom i skladateljskom radu svojeg sugrađanina, skladatelja Josipa Hatzea, koji je i odgojio generacije glazbenika, Skupština Općine Split na sjednici 2. srpnja 1964. donijela je odluku o odobrenju promjene naziva škole, koja se od tada naziva Muzička škola „Josip Hatze“ u Splitu. Kontinuirani razvoj osigurao je školi, njezinom osoblju i nastavnicima, kao i učenicima, zavidnu reputaciju u Hrvatskoj, ali i šire.
Danas Glazbena škola Josipa Hatzea izvodi glazbeni program za predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski uzrast, a osim u Splitu, djeluje na čak devet dislociranih odjela; u Postirama, Supetru i Bolu na otoku Braču, u Hvaru, Jelsi i Starome Gradu na Hvaru, na otoku Visu, u Kaštelima i Trogiru. Od školske godine 2019./20. u Josipu Hatzeu ponovno se pokreće program osnovnog plesnog obrazovanja- programa za klasični balet u sklopu kojeg se učenicima pruža cjelokupno školovanje, koje se ne sastoji samo od tehnike plesa već i osnova glazbenog i umjetničkog obrazovanja. Osim obrazovanja djece i mladih, Glazbena škola Josipa Hatzea obogaćuje i pokreće kulturnu scenu Grada Splita, a radost muziciranja prenosi i na brojnim koncertima i natjecanjima diljem Hrvatske i Europe.
Cilj škole je i poticanje mladih glazbenika na sudjelovanje u glazbenim natjecanjima pa učenici redovito i uspješno sudjeluju na natjecanjima u Hrvatskoj i inozemstvu, a u Glazbenoj školi Josipa Hatzea više od dva desetljeća održava se i Međunarodno natjecanje mladih glazbenika Daleki akordi. Uz konstantan napredak uz podršku djelatnika škole, učenici se dodatno usavršavaju i na seminarima te majstorskim radionicama u Školi (Umijeće improvizacije uz Sašu Nestorovića, u sklopu Piano Loop akademije i festivala te uz seminare renomiranih glazbenika) i izvan nje (Erasmus+ programi, individualne radionice i drugo). U posljednjem desetljeću Škola je djelovala i kao jedan od organizatora ciklusa Umjetnost bez granica, koji se od 2009. održavao svake posljednje nedjelje u mjesecu u Galeriji Ivana Meštrovića. Uz to, Škola je producirala izvedbu barokne opere Didona i Eneja 2011. te praizvedbu mjuzikla Roko, Roko, tatino oko 2016. u HNK Split, kao i izvedbu na 57. međunarodnom dječjem festivalu u Šibeniku 2017., gdje su po prvi put učenici neke škole samostalno izveli mjuzikl kao svirači, pjevači, plesači i glumci. Učenici škole suradnici su i sudionici brojnih koncertnih, opernih i baletnih izvedbi u splitskom HNK, gdje je Škola uz suradnju splitskog HNK pokrenula i projekt Filharmonija budućnosti, u sklopu kojeg učenici sviraju uz profesionalne glazbenike kazališne kuće pod vodstvom renomiranih dirigenata, poput Ive Lipanovića, Benjamina Bayla, Uroša Lajovica, Gianne Fratte i drugih.
Autorica: Karmen Širović (dio teksta preuzet iz: Dr. sc. IVANA TOMIĆ FERIĆ, Glazbeno školstvo u Splitu: od Općinske glazbene škole (1867.) do Umjetničke akademije (1997.)
